Prihodi za 2026. rastu na 2,93 milijarde eura, rashodi prelaze 3,07 milijardi, a neto zaduženje iznosi oko 129 milijuna. Unatoč investicijskim najavama i političkom obećanju "razvojnog mandata", struktura proračuna pokazuje da je fokus na održavanju sustava, a ne na novim iskoracima.

Kako javlja 01portal.hr prijedlog proračuna Grada Zagreba za 2026. godinu predviđa prihode od 2.931.223.940 eura i rashode od 3.077.158.730 eura, uz dodatne primike iz financijske imovine i zaduživanja te izdatke za otplatu zajmova. 

Razlika se ponovno pokriva neto novim zaduženjem od oko 129 milijuna eura, što otvara pitanje može li se takva struktura smatrati razvojnim modelom, iako je gradska vlast svoj mandat upravo tako najavljivala.

Brojke rastu, ali realni efekt ostaje skroman! 

Prema računu prihoda i rashoda prema ekonomskoj klasifikaciji, ukupni prihodi planirani su na 2,93 milijarde eura, što je šest posto više od tekućeg plana za 2025. godinu. Ukupni rashodi rastu na 3,07 milijardi eura, uz indeks rasta od 102,01. Nominalno, proračun se širi, no s obzirom na inflaciju, stvarni fiskalni prostor gotovo da se ne mijenja.

Ovaj nesrazmjer između rasta brojki i stvarne kupovne moći proračuna posebno je važan u kontekstu političkog okvira. 

Platforma Možemo! i Tomislav Tomašević 2021. godine najavljivali su "mandat razvoja", infrastrukturni zamah i vidljivo unapređenje gradskih sustava. Međutim, kada se današnja struktura proračuna promatra hladnom financijskom logikom, teško je uočiti prostor za politike koje bi se razlikovale od klasičnog održavanja.

Razvoj se u proračunu prepoznaje onda kad se ukupni rashodi za kapitalne projekte značajno povećavaju u odnosu na tekuće rashode. Ovdje takvog pomaka nema – rast postoji, ali podaci pokazuju da se velik dio povećanja odnosi na skuplje održavanje sustava i rast plaća, a ne na širenje investicijskog ciklusa.

Rashodi otkrivaju pravi karakter proračuna

Rashodi poslovanja za 2026. godinu iznose 2.486.749.830 eura. Najveći dio otpada na rashode za zaposlene – 1.186.973.760 eura – što znači da masa plaća ostaje dominantni trošak. Materijalni rashodi iznose 713.237.950 eura, a subvencije i pomoći zajedno prelaze 630 milijuna eura. Struktura je stabilna, ali time ujedno pokazuje da se prostor za transformacijske politike teško može pronaći unutar ovakvog modela.

Kapitalni rashodi – investicijska komponenta proračuna – planirani su na 590.408.900 eura. Riječ je o približno petini ukupnih rashoda, što nije malo, ali s političkog gledišta važno je koliko je toga novo, a koliko nastavak već postojećih obveza.

Građenje objekata planirano je s više od 352 milijuna eura, dodatna ulaganja na imovini oko 222 milijuna, a oprema i prijevozna sredstva s oko 67 milijuna eura. To ukazuje da je proračun prije svega instrument dovršavanja započetih gradilišta, a ne kreiranja novih inicijativa koje bi opravdale predizborni slogan o razvoju.

Najviše troše obrazovanje, promet i komunalni sektor

Funkcijska klasifikacija rashoda pokazuje očekivani poredak prioriteta. Obrazovanje je najveća stavka s više od 1,02 milijarde eura. Promet prelazi 292 milijuna eura, stanovanje i komunalne djelatnosti više od 437 milijuna, zdravstvo oko 347 milijuna, a socijalna zaštita gotovo 182 milijuna eura.

U sva ta područja ulaze rashodi koje je Grad već preuzeo kao kontinuirane obveze. Rast je vidljiv, ali se odnosi na postojeće programe. Drugim riječima – proračun 2026. ne pokazuje velik iskorak u smjeru u kojem je gradska vlast politički najavljivala razvoj.

Investicijski zamah financira se novim dugom

Najjasniji signal stvarnog karaktera proračuna nalazi se u računu financiranja. Primici iz financijske imovine i zaduživanja za 2026. godinu planirani su na 201.715.600 eura, dok su izdaci za otplatu zajmova 72.479.730 eura. Razlika iznosi oko 129 milijuna eura, što predstavlja neto novo zaduženje.

To znači da Grad Zagreb i dalje održava investicijski ciklus – ali ne na temelju viška prihoda ili racionalizacije, nego dugom. U političkom smislu, takav pristup može biti opravdan kada se dug koristi za projekte koji stvaraju novu vrijednost. Međutim, iz strukture rashoda vidljivo je da se dio sredstava koristi kako bi se održale postojeće funkcije sustava, što je suprotno poruci da je mandat posvećen razvoju.

Ako je ovo mandat razvoja, brojke to ne potvrđuju

Kada se zbroje svi pokazatelji – rast prihoda koji proizlazi gotovo isključivo iz rasta plaća građana, masa rashoda poslovanja koja ostaje oko dvije i pol milijarde eura, investicije koje se financiraju na teret dugova i funkcijski raspored koji uglavnom ponavlja prioritete prethodnih godina – teško je iz brojki zaključiti da je predložen proračun izrazito razvojni.

On jest stabilan, velik i fiskalno izvodiv, ali se u svojoj stvarnoj strukturi više oslanja na održavanje nego na razvoj. Djelomično zato što gradska uprava i gradski sustavi imaju visoku fiksnu osnovicu, djelomično zato što je ciklus započetih radova dugoročan, a djelomično zato što se politički naglasci iz kampanje 2021. – modernizacija, investicijski iskorak i snažan razvojni zamah – u proračunskim tablicama za 2026. ne vide kao dominantna logika.

Grad ima brojke koje rastu, ali razvoj u smislu nove kvalitete, novih kapaciteta i novih projekata nije moguće iščitati iz strukture. Ako je razvoj bio politička ambicija, proračun za 2026. pokazuje da je većina energije ipak otišla na upravljanje naslijeđenim obvezama i na održavanje sustava koji već postoji.

Izvor: 01portal.hr