Zakon o proračunu izričito obvezuje Grad Zagreb na provjeru zakonitog i namjenskog korištenja sredstava, no analiza ukazuje na propuste!

Kako javlja 01Portal.hr analiza višegodišnjih isplata pokazuje da se stotine tisuća eura iz gradskog i državnog proračuna dodjeljuju istim organizacijama, bez javno vidljivih nadzora i bez stvarne evaluacije učinka.

U razdoblju 2024. i 2025. godine Grad Zagreb isplatio je više milijuna eura udrugama i umjetničkim organizacijama u području kulture i civilnog društva, dok je dio tih istih organizacija istodobno financiran i iz državnog proračuna u 2025. godini.

Iako zakon jasno propisuje obvezu provjere zakonitog i namjenskog korištenja sredstava, prema informacijama do kojih se dolazi, Grad Zagreb takvu provjeru ne provodi sustavno niti učinkovito, osobito kada je riječ o dugogodišnjim korisnicima s kontinuiranim i visokim iznosima financiranja.

Zakonska obveza postoji i nedvosmislena je

Članak 63. Zakona o proračunu propisuje da su jedinice lokalne i područne samouprave obvezne provjeravati zakonito i namjensko korištenje sredstava isplaćenih proračunskim i izvanproračunskim korisnicima, odnosno krajnjim korisnicima. 

Korisnik financijskih sredstava dužan je sredstva koristiti namjenski i u skladu s ugovorom, dok davatelj sredstava ima pravo i obvezu provoditi nadzor, uključujući kontrolu na licu mjesta i angažman vanjskih neovisnih stručnjaka.

U slučaju nenamjenskog korištenja, zakon predviđa povrat sredstava, obustavu daljnjih isplata i uskraćivanje prava na financiranje. Normativni okvir je jasan i precizan.

Problem nastaje u njegovoj provedbi.

Prema informacijama do kojih se dolazi, Grad Zagreb nadzor nad namjenskim korištenjem sredstava u praksi svodi na administrativno zaprimanje financijskih izvješća, bez dubinske analize sadržaja, bez sustavne usporedbe planiranih i ostvarenih aktivnosti te bez redovitih terenskih kontrola.

Vremenska analiza otkriva zatvoreni krug financiranja

Kada se isplate promatraju po godinama, jasno se vidi da se ne radi o jednokratnoj potpori projektima, nego o stabilnom i dugoročnom financijskom odnosu s ograničenim krugom organizacija.

Udruga Domino u 2024. godini iz gradskog proračuna prima 235.100,00 eura, dok joj je u 2025. isplaćeno dodatnih 163.100,00 eura. Iz državnog proračuna u 2025. godini dodijeljeno joj je još 25.000,00 eura. Ukupno, u dvije gradske godine i uz državna sredstva, Domino doseže 423.200,00 eura javnog novca.

Umjetnička organizacija Zagreb Film Festival u 2024. godini prima 213.906,00 eura iz gradskog proračuna, a u 2025. godini 167.750,00 eura. U dostupnim podacima ne pojavljuje se dodjela sredstava iz državnog proračuna za 2025. godinu, no i bez tog izvora riječ je o ukupno 381.656,00 eura u dvije godine.

Kontejner – Biro suvremene umjetničke prakse u 2024. godini iz Grada Zagreba prima 184.850,00 eura, u 2025. 151.460,00 eura, dok joj je iz državnog proračuna u 2025. dodijeljeno dodatnih 62.752,00 eura. Ukupan iznos u dvije godine doseže 399.062,00 eura.

Factum je u 2024. godini iz gradskog proračuna primio 208.000,00 eura, u 2025. 150.600,00 eura, uz 5.257,12 eura iz državnog proračuna u 2025. godini, što ukupno čini 363.857,12 eura.

Teatar Exit umjetnička organizacija u 2024. godini dobiva 120.141,92 eura iz Grada Zagreba, u 2025. 95.100,00 eura, dok mu je iz državnog proračuna u 2025. dodijeljeno 145.498,75 eura. Ukupan iznos prelazi 360.000 eura.

Top 10 po ukupnom javnom novcu

Zbrojem sredstava iz gradskog proračuna za 2024. i 2025. te sredstava iz državnog proračuna za 2025. godinu dobiva se jasna slika deset najvećih primatelja javnog novca u prikazanim tablicama.

Na vrhu se nalazi Suncokret – Oljin Odoj za ljubav i nenasilje, kojem je iz državnog proračuna u 2025. godini dodijeljeno 525.480,81 eura, uz dodatnih 13.068,00 eura iz gradskog proračuna u 2024. godini, ukupno 538.548,81 eura.

Važno je pritom jasno razgraničiti prirodu djelovanja ove udruge od ostalih visokorangiranih korisnika. Suncokret djeluje u području rada s djecom, prevencije nasilja i podrške ranjivim skupinama, što ga sadržajno i funkcionalno razlikuje od udruga čije se djelovanje temelji na kulturnoj produkciji, političkom aktivizmu ili javnom zagovaranju.

Slijede Udruga Domino s 423.200,00 eura, Kontejner – Biro suvremene umjetničke prakse s 399.062,00 eura, Umjetnička organizacija Zagreb Film Festival s 381.656,00 eura, Factum s 363.857,12 eura i Teatar Exit umjetnička organizacija s 360.740,67 eura.

Visoko na ljestvici su i Hrvatski filmski savez Zagreb, kojem je iz gradskog proračuna u 2024. i 2025. godini isplaćeno ukupno 301.100,00 eura, uz 35.600,00 eura iz državnog proračuna u 2025., Hulahop d.o.o. s ukupno 336.000,00 eura iz gradskog i državnog proračuna, Rehabilitacijski centar za stres i traumu s 308.317,32 eura te Druženje za razvoj kulture URK – Močvara s ukupno 307.175,00 eura.

Kulturne udruge i aktivističke platforme nisu isto

Upravo ovdje postaje nužno razdvojiti organizacije koje se bave kulturnom produkcijom, socijalnim radom ili radom s djecom od onih čije je djelovanje dominantno usmjereno na ideološki aktivizam i javno zagovaranje.

Udruge poput Suncokreta – Oljin Odoj za ljubav i nenasilje ili Rehabilitacijskog centra za stres i traumu djeluju u području izravne pomoći, rada s djecom i ranjivim skupinama te pružanja socijalnih i psihosocijalnih usluga. Kod takvih organizacija javni interes i svrha financiranja imaju bitno drukčiju prirodu od kulturnih ili zagovaračkih projekata.

S druge strane, organizacije poput Udruge Domino, Zagreb Pridea, Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, Autonomnog kulturnog centra Attack ili srodnih platformi imaju izražen javno-zagovarački i aktivistički karakter. One sudjeluju u oblikovanju javnih politika, društvenih rasprava i ideoloških narativa, što samo po sebi nije nezakonito, ali nameće dodatnu potrebu za jasnim kriterijima, transparentnošću i strožim nadzorom trošenja javnog novca.

Gdje je nadzor koji zakon nalaže

Unatoč jasnoj zakonskoj obvezi, ne postoje javno dostupni podaci o broju provedenih nadzora, kontrola na licu mjesta ili zatraženih povrata sredstava.

Kako se doznaje, Grad Zagreb rijetko koristi mehanizme stvarne kontrole, osobito kod dugogodišnjih korisnika, kod kojih se financiranje nastavlja gotovo automatski.

Takva praksa dovodi do situacije u kojoj se zakonska obveza svodi na formalnost, dok se stvarna odgovornost za trošenje javnog novca gubi u administrativnoj proceduri.

Odgovornost je institucionalna, ne apstraktna

Zakon o proračunu ne ostavlja prostor za dvojbe. Grad Zagreb ima i ovlast i obvezu provjeravati kako se troši novac koji isplaćuje. Ako se ta obveza ne provodi ili se provodi neučinkovito, riječ je o ozbiljnom problemu upravljanja javnim sredstvima.

U trenutku kada se istim organizacijama iz godine u godinu isplaćuju stotine tisuća eura iz gradskog i državnog proračuna, ključno pitanje više nije samo kome ide novac, nego tko u Gradu Zagrebu provodi nadzor, na temelju kojih kriterija i s kakvim nalazima.

Izvor: 01Portal.hr